Na ničijoj zemlji

Датотека:Sheremyatervo-3.jpg

Prateci sudbinu Dzulijena Asanza, osnivaca Vikiliksa, u jednom trenutku je svijet stvorio heroja slicnog iz filmova o Supermenu ili Betmenu. U glavi obicnog posmatraca stvarala se slika o junaku koji sam hrabro otkriva planetarne tajne svijeta koji mu je nevidljiv, a to je svijet diplomatije i medjusobnih odnosa  ljudi koji predstavljaju svoje drzave. U tom paralelnom svijetu, dakle, otkrivene su tajne relacije u kojim obican covjek cak i ne statira, vec je “figura” kojom neko prosto manipulise i upravlja, a da to  i ne primjecuje.

Asanzova avangardna pozicija borca za istinu i predvodnika  ideje egalitarizma u svijetu, protivnicka strana mocnim medijskim oruzjem i obavjestajnim sluzbama pretvara vjesto u obicnu epizodu, onemogucujuci mu javni nastup, a zatim i  kretanje, do finalnog sabijanja u Ekvadorsku ambasadu u Londonu. Dakle, boraveci mjesecima u jednoj zgradi, a mozda ce i godinama, Asanzu se ukinula mogucnost podstrekivanja masovnog bunta i grananja Vikiliks mreze. Sa druge strane, americka obavjestajna sluzba sad lakse motri na svaki njegov pokret i reakciju locirajuci ga na jednom mjestu.

Medjutim, sasvim iznenadno se pojavljuje drugo lice koje je uzdrmalo tajni svijet medjunarodnih odnosa i obavjestajnih sluzbi, ni manje ni vise nego operativac CIA koji je radio na obradi podataka ove spijunske mreze. Zove se Edvard Snouden.

Za razliku od Asanza koji je izgledao u svijetlu javnosti kao avanturista i cegevarovski tip  i koji je javno i licno obrazlagao svoje stavove po principu snazne medijske dostupnosti, Snouden se pojavljuje samo sa jednim intervjuom u Hong Kongu sa objavom kako americka NSA i britanske sluzbe spijuniraju cijeli svijet putem Interneta i velikih telefonskih operatera. Dakle, u pitanju je bila prica koju svi manje-vise znamo, ali je odmah uznemirila Amerikance koji su u pocetku bili gotovo zgranuti time sto  im se to desilo.

I onda pocinje stezanje obruca oko Snoudena. Mediji su javljali kontradiktorne informacije da je nestao iz hotela u Hong Kongu, pa onda da se osjeca tamo bezbjedno zbog slobode rijeci koju pruza Hong Kong itd.

Iznenada se ispostavilo da je u zadnji cas izmakao mogucoj isporuci u SAD od samog Hong Konga! Letom za Moskvu se spasao od hapsenja, a potom i izrucenja u SAD.

Sad se Snouden nalazi u medjunarodnoj zoni  aerodroma Seremetjevo, tj. ne na prostoru gdje bi ruske vlasti mogle da primjene svoje zakone za njega, i iz te zone komunicira sa svijetom  saljuci informacije medijima “na kasicicu” i  trazeci azil u 20-ak zemalja.

Medjutim, zelim se pozabaviti motivima Edvarda Snoudena po pitanju preduzimanja raskrinkavanja njegovih poslodavaca, odnosno CIA. Njegova prica u intervjuu koji je dao u Hong Kongu odslikava da se radi o covjeku kojem je proradila savjest i da je njegov konacan cilj razoblicavanje veza koje su, na neki nacin, gotovo porobile citav svijet i da gotovo nikako ne postoji veza medju ljudima koja se ne nadgleda. Po njegovoj prici nesto sto se zove “privatnost” je samo iluzija i da bilo ko u svakom trenutku moze postati meta intezivne pratnje obavjestajnih sluzbi. Generalno receno, on govori o strogo nadgledanom sistemu kojeg  neki analiticari opisuju kao “Orvelovski”.

Nacin komunikacije Snoudena sa javnoscu se bitno razlikuje od Asanzovog. Dzulijen Asanz je pokusavao cestim pojavljivanjem u javnost probuditi slobodan duh kod ljudi, odnosno omasovljenje zahtjeva za preispitivanje mnogo cega sto ugrozava licne slobode i koji zive u demokratskim zemljama gdje ustav garantuje isto. Edvard Snouden uglavnom govori o cinjenicama i fokusira paznju na njih vise nego na sebe. To se jasno vidi iz nacina obracanja: ne pojavljuje se licno, ne daje vise intervjue a njegovi navodi  uglavnom dolaze posredno, kao recimo putem “Spigla” preko kojeg je dosla informacija o budnom pracenju svega u centrima EU i UN od strane SAD. Radi se o realnosti da SAD spijuniraju sve svoje saveznike  bez obzira sto javnost ima utisak da se radi o iskrenim i prijateljskim odnosima.

Vrlo je diskutabilna i Snoudenova prica o “savjesti”. Asanz, kao sto se zna,  je avanturista koji se u zivotu nije vezao ni za sta i za kojeg bi se moglo reci da je pokrenuo citav talas istine protiv americke dominacije iz uvjerenja da radi pravu stvar. Medjutim, sa Snoudenom nije tako. Radi se o dobro placenom agentu koji je imao ugodan zivot i koji ima brojnu porodicu u Americi. Pitanje je koliko bi neko rizikovao bezbjednost svoje porodice, cak i da se radi o “budjenju savjesti” !?

U sustini se osjeca poseban motiv u osnovi Snoudenove akcije. Mozda je cak nekakav trivijalan razlog pokretac svega ovog sto ga je dovelo u centar svjetske paznje…Vrlo vjerovatno je moguce da se radi o licnoj osveti sistemu za koji je radio iz nekih samo njemu poznatih pobuda.

Svakako, ono sto radi je daleko organizovanije nego u slucaju hajke na Dzulijena Asanza. Snouden ocigledno ima podrsku drugih mocnih igraca, protivnika americke CIA, iako se javno niko ne oglasava kao neko ko odobrava otkrivanje skrivenih informacija, ako izuzmemo zemlje Juzne Amerike. Asanz nam je svima licio na progonjenog pobunjenika koji se skrivao na svaki moguci nacin od progonitelja, i njegovo kretanje je bilo  stihijski i neplanirano.

Kako ce se zavrsiti i da li ce se zavrsiti ova spijunska prica, jos niko ne moze da pretpostavi.  Iz vizure zdravorazumskog posmatraca moze da se uoci zastrasujucu realnost, a to je da i pored toga sto svaki stanovnik ove planete sad zna da je na neki nacin pracen i spijuniran, prihvata to gotovo ravnodusno manirom prosjecnog gledaoca TV serija, prati informacije sta se desava na nicijoj zemlji aerodroma Seremetjevo, ne uzbudjujuci se previse o posledicama u blizoj i dalekoj buducnosti. Ni Asanz ni Snouden ne govore o stvarima  lokalnog i tabloidnog znacaja. Radi se o ustrojstvu koje je nametnuto covjecanstvu, i koje ce drasticno izmjeniti kvalitet ljudskog zivljenja i smisao zivljenja u cjelini. To znaci da ukoliko postoji poriv za slobodom, momentalno bi se sirom svijeta javile masovne pobune protiv unistenja ljudske slobode i ono sto cini ljudski zivot znacajnim.

Za sad vidimo samo letargiju.

Advertisements
| Ostavite komentar

Kretanje članaka

Vaš komentar :

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Create a free website or blog at WordPress.com.